Krasno i okolica

Krasno i okolica

Krasno je jedno od naših najvećih planinskih naselja, smjestilo se na sjevernim obroncima Velebita na oko 800 m n.v., u granicama Parka prirode Velebit. Selo se sastoji od četrnaest zaselaka raštrkanih u slikovitoj Krasnarskoj dolini koja je sa svih strana okružena visokim i šumovitim strminama i vrhovima. Zaseoci većinom nose nazive po prezimenima ljudi koji ovdje žive: Vukelići, Glavaši, Anići, Devčići i dr. Smještaj naselja i nadmorska visina doprinose tome da je snijeg u Krasnu redovita zimska pojava i da se, u pravilu, dugo zadržava na tlu. Naselje pripada području grada Senja i Ličko-senjskoj županiji. Kroz selo prolazi cesta koja povezuje Sveti Juraj (23 km) i Otočac (22 km), to jest spaja Primorje i Liku.

Zemljopisni položaj i planinska klima odredili su usporen razvoj i ograničili gospodarske grane kojima se stanovništvo može baviti. Tako se stanovnici ovoga kraja pretežno bave stočarstvom, mljekarstvom, šumarstvom, obradom drveta, uzgojem žitarica i krumpira, te u novije vrijeme turizmom. S obzirom na bogate šume tradicionalna je gospodarska grana ovoga kraja šumarstvo i prerada drveta. U Krasnu se nalazi najstarija šumarija u Hrvatskoj, osnovana davne 1765. godine, a u selu rade i dvije privatne pilane. Otvaranjem "Šumarskog muzeja" (2005.), jedinog takve vrste u Hrvatskoj, i "Šumarske kuće" u novije vrijeme Šumarija Krasno svoju je djelatnost upotpunila i turizmom.

Više informacija o mjestu možete naći na web-stranicama NP-a Sjeverni Velebit: 
www.np-sjeverni-velebit.hr

Gacka dolina veliko je krško polje omeđeno Velebitom prema moru, a prema unutrašnjosti Kapelom. Poljem dominira rijeka Gacka, koja izvire na jednom kraju polja i ponire na suprotnom. Po duljini Gacka je treća ponornica na svijetu. Njezin je izvorni tok dugačak 32 km, no nakon izgradnje HE Senj 1960-ih skraćen je na 11 km, budući da se na području grada Otočca veći dio vode za potrebe hidroelektrane odvodi tunelima u umjetno Gusić jezero. Zbog blagog pada nadmorske visine tok joj je miran i zavojit. Voda Gacke izuzetno je čista i bogata kisikom.

Najveći grad u Gackoj jest Otočac, prvotno izgrađen na mjestu račvanja Gacke, gdje su njezini rukavci činili "otok" sa svih strana opkoljen vodom. Danas Otočac ima oko 4000 stanovnika.

Izvorišno područje Gacke sastoji se od mnogih manjih izvora, no tri su najjača: Tonković vrilo, Klanac i Majerovo vrilo. Izvori imaju oblik jezeraca i vrlo su slikoviti. Tu se nalazi brojne stare mlinice – "malenice", od kojih su neke obnovljene i uređene u tradicionalnom stilu. Osim mlinica, tu su i pile na vodu, stupe za stupanje i koševi za pranje sukna. Gačani su se rijekom kretali "plavima", plovilima izdubljenima iz jelovih trupaca, koji su svojstveni za Gacku. U rijeci raste brojno vodeno bilje, toliko bujno da ga Gačani kose i njome hrane stoku. Do 1937. u Gackoj su živjele samo četiri vrste ribe: potočna pastrva, jegulja, piškur i štuka, koja je možda unesena u vrijeme Frankopana. Nekad je u rijeci živio i potočni rak, no nestao je 1931. zbog račje kuge. Kasnije su u Gacku unesene brojne druge vrste riba, a neke su došle i kanalom kojim je za potrebe HE Senj Gacka spojena s Likom, tako da danas u Gackoj žive još i kalifornijska pastrva, lipljen, šaran, linjak, bodorka, klen i sunčanica. Unošenjem ovih vrsta poremećena je biološka ravnoteža rijeke i smanjena čistoća vode. Potočne pastrve u Gackoj osobito brzo rastu (oko pet puta brže nego u drugim krškim rijekama) i poznate su među ribičima diljem svijeta.

Što možete raditi na području Gacke doline?

Vrila Gacke: prošetati se oko jezeraca na izvorištima, posjetiti Info centar na Majerovu vrilu i tamo vidjeti proces proizvodnje brašna te kupiti svježe samljeveno domaće brašno, kušati svježe ulovljenu gacku pastrvu

Rijeka Gacka: šetati ili voziti bicikl (isključivo putem ili cestom zbog opasnosti od mina!), fotografirati prirodu i vodene ptice, loviti ribu (dozvola za ribolov može se kupiti u Ličkom Lešću, Sincu, Čovićima, Prozoru, Otočcu i Švici)

Otočac: posjetiti Muzej Gacke u kojemu možete istražiti arheološku japodsku, povijesnu i etnografsku zbirku, posjetiti crkvu Presvetog Trojstva iz 17. stoljeća, obići ostatke stare utvrde na brdu Fortica, koji su u fazi arheološkog otkapanja

Ličko Lešće: posjetiti Centar za autohtone ribe i rakove krških voda gdje možete dobiti informacije i stručno vođenje, proći uređenom stazom od Centra do arheološkog lokaliteta Pećina, izvora Gackine pritoke Kostelke i vidikovca.

Više informacija o Gackoj i okolici potražite na web-stranicama:

Grad Senj jedan je od najstarijih gradova na sjevernom Jadranu i poznat je po svojoj izuzetno bogatoj i burnoj povijesti. Osim samog urbanog središta, područje grada obuhvaća i 76 km morske obale s nekoliko ribarskih naselja, mnoštvo uvala i djevičanski čistih kamenitih plaža.
Simbol je grada tvrđava Nehaj, sagrađena 1558. godine, iz koje su poznati senjski uskoci branili grad od stranih osvajača – Turaka i Mlečana. Senj je zarana postao i središte glagoljaške pismenosti te grad 1494. godine dobiva svoju prvu tiskaru koja iste godine izdaje svoje prvo djelo Misal po zakonu rimskog dvora.

U današnje je vrijeme Senj sve više orijentiran prema turizmu te svojim gostima nudi ugodan boravak, kristalno čisto more, lijepe plaže te izvrsnu gastronomsku i zabavnu ponudu.

Park prirode Velebit obuhvaća površinu od 2200 km2, proteže se od prijevoja Vratnik na sjeverozapadu do kanjona Zrmanje na jugoistoku u dužini od 145 km. Sa zapadne strane graniči s Jadranskim morem, a s kopnene strane okružuju ga Gacko, Ličko i Gračačko polje s rijekama Gacka, Lika i Otuča. Park prirode Velebit najveće je zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj, a status zaštite dobio je zbog svojih prirodnih vrijednosti i značaja za očuvanje biološke raznolikosti. Velebit je 1978. godine uvršten u mrežu međunarodnih rezervata biosfere UNESCO-a. Unutar granica Parka smještena su i dva nacionalna parka, Nacionalni park Paklenica i Nacionalni park Sjeverni Velebit.

Najveći dio Parka građen je od sedimentnih stijena, vapnenaca, dolomita i velebitskih breča. Čitavo područje Parka obilježeno je velikim bogatstvom i raznolikošću podzemnih i površinskih krških oblika, od najsitnijih bezbrojnih grižina i škrapa, mnogobrojnih vrtača, dolaca, uvala, pa sve do velikih kukova, greda te špilja i dubokih jama. Na prostoru Parka nalaze se i različita staništa brojnih endema flore i faune. Najpoznatija je svakako velebitska degenija.

Copyright © 2020. Kuća Velebita. Sva prava pridržana.

Dizajn i izrada Prospekt